Ceđeni sok ili smuti: šta je bolje?

Često me pitaju šta je bolje – ceđeni sokovi ili smuti, šta prvo kupiti – blender ili sokovnik? Neću da izaberem nešto jedno, jeri koristim oba, ali na drugačiji način.

Ukoliko imam vremena ujutru ponekad iscedim sok od svežeg povrća i zeleniša. To je prvo što moj organizam dobija nakon spavanja i nekoliko čaša vode. I to je nešto što mi daje najviše energije.

Kada ujutru žurim da istrčim iz kuće ili me jednostavno mrzi da trošim vreme na ceđenje soka, smuti je pravi spas. Sav zeleniš zajedno sa jabukom ili bananom i čašom vode ide u blender i za nekoliko sekundi super doručak je gotov!

Pored toga, smuti često pijem preko dana kada ogladnim ili ga nosim sa sobom na put. Oni odlično zasite i održavaju energiju tokom dana.

Pa u čemu je onda razlika?

Ceđenjem se odstranjuju dijetalna vlakna koja su izuzetno važna za naše zdravo funkcionisanje, plus prilikom ceđenja gubimo određenu količinu antioksidanata, fitonutirjenata, vitamina i minerala koji ostaju vezani za ta vlakna. Ali postoji velika razlika između ceđenog soka od povrća i od voća.
Ako pijemo čist voćni sok,  unosimo koncentrisanu dozu jednostavnih šećera bez prirodnih vlakana koji obezbeđuju sporiju apsorpciju šećera iz hrane i pomažu njihovom metabolizmu. Vlakna su zaslužna i za osećaj sitosti. Kada pijemo kalorije umesto da ih pojedemo, do našeg mozga ne stiže poruka da smo siti, uprkos tome što smo uneli više kalorija nego da smo pojeli jednu voćku.
Zato oprezno sa voćnim sokovima, pogotovo ako imate višak kilograma, povišen insulin u krvi ili dijabetes.
Za razliku od sokova, kada jedemo celo voće sećeri ulaze u krvotok polako (zbog vlakana) i daju nam optimalnu količinu energije i nutrijenata, neophodnih za naše zdravlje. Uvek je bolje rešenje pojesti celo voće ili napraviti od njega smoothie – na taj način ćete uneti i vlakna.
Ako želite da cedite sok, umesto voća bolje je da se opredelite za povrće i lisnato bilje. Hlorofil kojim je bogato zeleno povrće puni naše ćelije kiseonikom, doprinosi boljem radu svih organa i daje nam porciju aminokiselina, antioksidanata, vitamina i minerala. Nije lako odjednom pojesti 200g spanaća ili vezu peršuna, a u sok možemo iscediti i više!
Treba znati i da će vam za ceđenje lisnatog povrća biti potreban specijalan sokovnik za sporo hladno ceđenje, jer u suprotnom sav peršun i spanać odlaze u otpad.
Pravljenje sokova je zahtevnije – treba vam više sastojaka, ceđenje zahteva više vremena, kao i pranje sokovnika. Mućkanje smutija u blenderu je znatno lakše, zato je to odlična varijanta za one koji tek prelaze na zdrav način ishrane. Pored toga, blender možete koristiti za pravljenje potaža, sosova, mleka od orašastih plodova, brojnih dezerata i još puno toga. Ja palim blender skoro svaki dan. Treba da znate da što je moćniji blender, bolju i kremastiju strukturu smutija ćete dobiti.
Koristim Hurom sokovnik koji spada u najbolje sokovnike za hladno ceđenje. Njegova cena je dosta jaka (300-400 evra), ali na tržištu ima i jeftinijih sokovnika koji rade po istom principu (na primer, Gorenje). Blender koji koristim svaki dan i kojim sam prezadovoljna je Vegavita VBL-767, snage 1500W. Njegova cena je oko 120 evra.

Šta kombinovati i kako piti?

Kako bi dobili maksimum koristi i od sokova i od smutija, bitno je voditi računa o tome šta od sastojaka kombinujete i kako pijete.

  • Sveže lisnato povrće i začinsko bilje su najzdraviji sastojci kako za sokove, tako i za smuti. Hlorofil kojim je bogato zeleno povrće puni naše ćelije kiseonikom, doprinosi boljem radu svih organa i daje nam porciju aminokiselina, vitamina i minerala. Najviše volim da dodajem raštan (jeftin je, samonikla biljka – dakle organski je, ima ga na pijacama), spanać, peršun, blitvu, celer u listu i kelj. Za sokove je super i lisnati deo od cvekle i šargarepe – u njemu je mnogo više minerala i vitamina nego u samom korenastom povrću.
  • Ako želite da vaš sok bude slađi, dodajte jabuku ili krušku. Možete da ih dodajete i u smuti, mada je banana moja omiljena osnova. Takođe, u smuti je super dodavati bobićasto voće i avokado. Vodite računa da ne pijete previše voćnih sokova jer sadrže u sebi dosta šećera i imaju visok glikemijski indeks.

  • Za smutije birajte kombinacije „voće + zeleniš“ ili „povrće + zeleniš“. Nemojte mešati brokoli, šargarepu i pomorandžu – takav miks neće se dopasti vašem probavnom sistemu. Ako mešate voće i povrće, vašem telu je potrebno dosta više vremena i energije da ih svari zajedno. Detaljnije o kombinovanju namirnica možete pročitati ovde.
  • Za sokove možete birati bilo koje povrće i zeleniš. Ako želite slađu varijantu, dodajte zelene jabuke čiji je sok dosta neutralan. Volim da cedim krastavac koji ima osvežavajući ukus, kao i komorač koji podseća na anis. Takođe, uvek možete dodavati sveži đumbir i sok limuna.
  • Nemojte piti sokove i smutije uz drugu hranu. Uvek ih je najbolje piti na prazan stomak, pola sata pre sledećeg obroka.
  • Naravno da je sok ili smuti najbolje upotrebiti odmah nakon pripreme, ali neće se desiti ništa strašno ako ih popijete za nekoliko sati, pa čak i sutradan (čuvajte u frižideru).

Ekperimentišite sa različitim sastojcima i ukusima. Sokovi i smuti su najjednostavni način da se napunite energijom i unesete u organizam neophodne vitamine i minerale. 🙂

Share

Share to Google Buzz
Share to Google Plus

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

eight − six =